PROJEKT GUSTAV SCHWAB, NAJLJEPŠE PRIČE KLASIČNE STARINE
Grčka mitologija oživjela u 7.b razredu
Učenici 7.b razreda kroz zanimljiv i sveobuhvatan projekt uronili su u svijet grčke mitologije, istražujući bogove, junake i priče koje već stoljećima oblikuju kulturu i književnost.
Svaki je učenik imao zadatak proučiti detalje o jednom od božanstava: Zeusu, Hadu, Posejdonu, Afroditi, Ateni, Apolonu, Artemidi i Aresu te priču o Trojanskom konju. Kroz čitanje priča klasične starine i prezentaciju svojih istraživanja pred razredom, učenici su razvijali istraživačke, komunikacijske i prezentacijske vještine.
Nakon toga uslijedili su kreativni timski zadaci u kojima su učenici pokazali svoje umjetničke i dramske talente:
Izrada stripa o tragičnoj priči Orfeja i Euridike
Radijska emisija o odnosu Zeusa i Here, najpoznatijeg božanskog para
Mapa putovanja Odiseja, s označenim susretima i preprekama koje je doživio
Mitološka sudnica u kojoj su razmatrani postupci Edipa
Izvještaji starogrčkih novinara o Prometeju i daru vatre čovječanstvu
Analiza mita o Narcisu, uspoređena s današnjim društvenim odnosima i percepcijom sebe
Ovaj projekt spojio je znanje, timski rad i kreativnost, omogućivši učenicima da uče na zanimljiv i njima blizak način. Grčka mitologija tako je, barem na trenutak, oživjela unutar školskih klupa.
Valerija Ritterman Medvidović, učiteljica hrvatskog jezika
PROJEKT MOJ KNJIŽEVNI JUNAK – MONOLOG
Monolozi književnih junaka u školskoj knjižnici
U pravoj svečanosti riječi, učenici 7.b razreda donijeli su dašak književne čarolije u školsku knjižnicu, gdje su održali kreativne monologe u ulozi svojih omiljenih književnih junaka. Publiku su činili znatiželjni učenici 4.b razreda i njihove učiteljice Marina Jukić i Valerija Ritterman Medvidović koje su s velikim zanimanjem pratile svaku izvedbu.
Svaki učenik 7.b razreda imao je zadatak pripremiti i izvesti monolog u trajanju od jedne i pol do četiri minute. Među junacima su se našli i klasici poput Kosjenke iz pera Ivane Brlić-Mažuranić, Bambija, Crvenkapice i Snjeguljice, kao i suvremeni likovi poput Batmana, Spidermana, Gregovog dnevnika, Jakova, Parvane, Petre i dr.
Publika nije bila samo pasivna — učenici 4.b i učiteljice dodjeljivali su bodove od 1 do 10 za svaku izvedbu, čime su iskazali svoj kritički sud i podršku starijim kolegama. Ukupan broj bodova koji se mogao osvojiti iznosio je 60, a na kraju su izdvojeni i pohvaljeni autori osam najupečatljivijih ostvaraja; Luka Božić-Vittorio, Lucija Čović, Mia Kljaković-Gašpić, Toma Nezmeškal, Marita Rošin, Lana Lipar, Luka Luetić i Roko Luetić.
Ovaj događaj nije samo povezao učenike različitih razreda kroz ljubav prema književnosti, već je i potaknuo izražavanje, scensku sigurnost, kreativnost te međusobno uvažavanje. Čestitke svim sudionicima na uloženom trudu i sjajnim izvedbama!
Valerija Ritterman Medvidović, učiteljica hrvatskog jezika

Mali splitski rječnik 2.dio: tinel i kondut
U sklopu projekta i suradnje s Izvrsnom savjetnicom za hrvatski jezik , Sanjom Miloložom iz Osnovne škole Jure Kaštelana iz Zagreba te učiteljice Hrvatskog jezika Valerije Ritterman Medvidović i ove godine učenici naše škole sudjelovali su u stvaranju splitskog rječnika s temom dnevnog boravka ( tinela) i wc-a (konduta).
Učenici 7.ih razreda; Mia Kljaković- Gašpić, Marita Rošin, Lovre Bilić, Lav Dobrijević i Toni Mihovilović , istraživali su dva mjeseca stare splitske riječi na temu dnevnog boravka te su pomoću vlastitih radova, plakata crtali i predmete koji su zastupljeni u tom prostoru imenujući ih na starom splitskom govoru (namještaj – mobilja, bančić – tamburin itd.) Druga skupina učenika; Luka Luetić, Roko Luetić, Lana Lipar, Marin Jakovčević i Petra Baldasar , istraživali su drugo područje; wc /kupaonicu , odnosno na starom splitskom govoru, kondut. Također, svojim crtežima ili slikama na plakatima ispisivali su stare splitske riječi za određeni predmet (umivaonik- lavandin, ogledalo-zrcalo, četka- bruškin itd.)
Učenici su marljivo pristupili ovom istraživačkom projektu, naučili su nešto novo,a pogotovo što su imali priliku proučiti stare splitske riječi koje su danas sve manje zastupljene u kućanstvu. Njihov mali splitski rječnik trebao bi biti objavljen u digitalnom obliku tijekom ove školske godine. Zahvaljujem kolegici Sanji Miloloži na ukazanom povjerenju i na jezičnim savjetima kao i svim učenicima koji su sudjelovali sa svojim radovima.
Slike njihovih radova mogu se vidjeti u prilogu.
Valerija Ritterman Medvidović, učiteljica Hrvatskog jezika